Razumevanje mentalnog zdravlja: Šta stvarno znači?
Hajde da pričamo o mentalnom zdravlju na način koji ima smisla i pomaže ti da bolje razumeš kako da podržiš mlade ljude.
Šta je mentalno zdravlje?
Mentalno zdravlje se odnosi na to kako se osećamo, razmišljamo i delujemo. To je naše celokupno emocionalno i psihološko blagostanje. Kada imamo dobro mentalno zdravlje, možemo:
Upravljati stresom u svakodnevnom životu
Dobro se osećati u vezi sa sobom
Raditi produktivno i dobro se snalaziti u školi ili na poslu
Doprinositi našim zajednicama
U jednostavnim terminima, mentalno zdravlje se odnosi na osećaj ravnoteže i sposobnost da se nosimo sa izazovima života.
Mentalno zdravlje vs. Mentalni bolesti
Mentalno zdravlje se odnosi na naše emocije i misli svakog dana. To je kao kada se osećamo srećno, tužno, pod stresom ili čak uzbuđeno. Ali mentalna bolest je nešto drugo. Događa se kada nečije misli, osećaji ili ponašanja postanu ozbiljno neuravnoteženi. Na primer, ako neko ima depresiju ili anksioznost, to može uticati na njihovu sposobnost da jasno razmišljaju, kontrolišu svoje emocije ili se ponašaju na način na koji žele. Ovi uslovi mogu otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su odlazak u školu, rad ili razgovor sa prijateljima.

Hajde da se dublje bavimo ovom temom:
Doktor objašnjava šta je mentalno zdravlje vs mentalne bolesti | Mental Health Awareness
Sada, evo jedna brza aktivnost za vas!
Da li možeš da uočiš razliku između mentalnog zdravlja i mentalne bolesti?
1. Osećanje nervoze pre velikog testa.
Mentalno zdravlje ili mentalna bolest?
2. Teško ustajanje iz kreveta tokom nekoliko nedelja jer se stalno osećaš tužno.
Mentalno zdravlje ili mentalna bolest?
Razmislite o ovim situacijama. Kako možete podržati nekog u svakoj od njih? Što više znate, bolje možete pomoći mladima u vezi sa njihovim mentalnim zdravljem! Podelite svoje odgovore u nastavku kako biste završili zadatak 2 i osvojili bedž za ovu aktivnost.
Mentalno zdravlje: Mit ili činjenica? Hajde da saznamo!
Mnogi ljudi veruju u stvari o mentalnom zdravlju koje jednostavno nisu tačne. Ovi mitovi mogu izazvati strah, zbunjenost i sprečiti ljude da potraže pomoć koja im je potrebna. Vreme je da naučimo činjenice i zaustavimo predrasude!
Hajde da naučimo istinu o uobičajenim mitovima o mentalnom zdravlju — i proverimo svoje znanje uz zabavan kviz! Razumevanje činjenica pomaže nam da podržimo druge, da se usprotivimo stigmi i da brinemo o svom mentalnom zdravlju.
Uradi ovaj kratak kviz i saznaj da li možeš da prepoznaš mitove od činjenica!👉 Klikni OVDE da uradiš kviz. Kada završiš, napravi snimak ekrana svog rezultata. Na kraju ove aktivnosti učenja, priloži snimak ekrana i dostavi ga kao deo svog dokaza za zadatak 1.
Emocije, osećaji i raspoloženja: Znaj razliku!
Poznavanje razlike između emocija, osećaja i raspoloženja veoma je važno za naše mentalno i emocionalno zdravlje. To nam pomaže da razumemo zašto se osećamo onako kako se osećamo i kako da bolje upravljamo tim osećanjima.

Emotivni podražaji: Šta su i zašto su važni?
Razumevanje emotivnih podražaja je ključni deo podrške mladima u vezi sa njihovim mentalnim zdravljem. Hajde da to objasnimo na jednostavan i jasan način. Emotivni podražaj je nešto što izaziva snažnu emocionalnu ili fizičku reakciju—kao što su strah, bes ili tuga.Emotivni podražaji su često povezani sa prošlim teškim ili traumatičnim iskustvima.
PsihološkiEmotivni podražaji: Objašnjeno
Kada neko oseti "okidač", može iznenada osećati kao da se ponovo nalazi u bolnom ili stresnom trenutku, čak iako se to desilo davno.
Vrste emotivnih podražaja
Postoje dve glavne vrste emotivnih podražaja:

Kako emotivni podražaji utiču na nas
Kada neko doživi emotivne podražaje, može doživeti stvari kao što su:
Ponovno preživljavanjei ili sećanja – Imaju osećaj kao da se loša stvar ponovo dešava.
Telesne reakcije – Srce im može brže kucati, mogu početi da se znoje ili osećaju kao da ne mogu da dišu dobro.
Izbegavanje – Pokušavaju da se klone ljudi, mesta ili stvari koje ih podsećaju na to iskustvo, čak iako to otežava svakodnevni život.
Promene raspoloženja – Mogu se osećati anksiozno, ljuto, tužno ili beznadežno.
Ovaj video od The School of Life objašnjava zašto dolazimo do emocionalnih okidača i kako to da zaustavimo.
Kako zauvek prestati da reagujemo na emotivne podražaje
Razmisli o ovim pitanjima:
Da li ste ikada videli mladog čoveka koji naglo reaguje na nešto malo? Da li je to mogao biti okidač?
Šta možete da uradite kako biste pomogli nekome da se oseća bezbednije kada su okinuti?
Kako možete podržati mladog čoveka, a da ga ne teraate da govori o stvarima o kojima još nije spreman da priča?
Uzmi nekoliko minuta da zabeležiš svoje misli ili da o njima razgovaraš sa timskim kolegom.
Otpornost i emotivna snaga
Otpornost znači biti u stanju da se oporavimo od stresa, teških trenutaka ili promena. Pomaže nam da se nosimo s pritiscima, ostanemo smireni u teškim trenucima i nastavimo dalje, čak i kada se stvari čine teškim.
Hajde da to pojednostavimo u alate koje mladi ljudi mogu koristiti. Možete to prikazati kao „Kutiju alata za otpornost“:

Emocionalna regulacija se odnosi na razumevanje i upravljanje sopstvenim emocijama, umesto da im dozvolimo da preuzmu kontrolu nad nama.
Evo dva saveta koje možete podeliti sa mladim ljudima kako bi bolje regulisali svoje emocije::
Trikovi za regulaciju emocija: Dve moćne tehnike
Brza refleksija koju možete uraditi sa vašom grupom. Pitajte ih:
Šta vam pomaže da se oporavite nakon teškog dana?
Koju malu naviku želite da razvijete kako biste se osećali jače iznutra?
Možete li se setiti trenutka kada ste dobro upravljali svojim emocijama? Šta vam je pomoglo?
Tolerancija, Poštovanje i Empatija
Tolerancija znači prihvatiti i poštovati ljude koji se razlikuju od vas. To je o prihvatanju različitosti — različitih kultura, verovanja, izgledâ, sposobnosti i načina života.
Poštovanje je u tome da prepoznajemo vrednost svake osobe — bez obzira odakle dolazi ili kako živi. To znači:
Slušati bez osuđivanja
Biti ljubazan, čak i kada se ne slažemo
Stajati u odbranu kada su drugi nepravedno tretirani
Empatija znači saosećati sa nekim, a ne samo za njih. Kada praktikujete empatiju: (1) razumete kako se drugi osećaju; (2) brinete o njihovim borbama; (3) postupate sa ljubaznošću, a ne sa osuđivanjem.
Probajte ovo: "Obujte njihove cipele"
Setite se vremena kada vas je neko pogrešno shvatio.
Kako ste se tada osećali?
Sada okrenite: Setite se nekog koga ste možda vi pogrešno shvatili.
Šta biste mogli da uradite drugačije sledeći put?
Pomoć mladim ljudima da rastu u toleranciji, poštovanju i empatiji nije samo dobro za društvo – to direktno podržava njihovo emocionalno blagostanje, samopouzdanje i otpornost.
Koji je jedan mali način na koji ćete promovisati toleranciju, empatiju i poštovanje ove nedelje – u vašoj grupi ili među vašim vršnjacima? Podelite svoj odgovor ispod kako biste završili zadatak 4.
Možete koristiti vežbe navedene u metodologiji "ConnectEd: Bridging Minds, Building Communities" kako biste podržali mlade ljude u boljem razumevanju mentalnog zdravlja.